Astek konferencija Beograd
Četvrta međunarodna konferencija o ASISTIVNIM TEHNOLOGIJAMA I KOMUNIKACIJI

Praćenje uživo ili online

Studijska produkcija
  • 04. i 05. novembar 2022.
  • +381 (63) 204-063, info@astek.rs

Program rada konferencije




04. NOVEMBAR - PROGRAM RADA
Mesto održavanja: Hol ispred kongresne sale Donji Dorćol

od 9:15
Otvaranje izložbe grafika i instalacija za slabovide i osobe sa oštećenim čulom vida “KEEP IN TOUCH” Autor: Milan Ignjatović

09:30 - 10:00
Registracija, kafa dobrodošlice, razgovor sa autorom izložbe

10:00 - 11:00
Poster sesija
Učesnici koji rad Konferencije prate online, nakon dobijenog linka biće u mogućnosti da posete virtualnu izložbu postera i postave svoja pitanja

Od: 10:45
Za učesnike koji uživo prate Konferenciju: Akreditacija putem digitalnih konferencijskih ID kartica i ulazak u salu

Od: 10:50
Za učesnike koji prate Webinar: Prijavljivanje na ZOOM aplikaciju na osnovu dobijenog linka i uključenje u rad Konferencije

10:50 - 11:00
Promotivni blok

11:00-11:10
Otvaranje rada Konferncije i uvodna obraćanja predstavnika Odbora i gostiju po pozivu.

11:10 POČETAK RADA PRVE SESIJE
Moderator: Prof. dr Milica Janković

Rezime

Ova prezentacija daje pregled trenutnog razumevanja nozologije, neuropsihologije i neurobiologije poremećaja sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću (eng. ADHD). ADHD je neurorazvojno stanje koje čine glavni domeni simptoma nepažnje, hiperaktivnosti i impulsivnosti, ali sa ogromnom heterogenošću u izražavanju ovih simptoma, preklapajući se sa drugim poremećajima, povezanim komorbiditetima, odgovorom na lečenje, neurokognitivnim sposobnostima i ishodima adaptivnog funkcionisanja. Trenutno, ne postoji konsenzus o tome koje dimenzija najbolje obuhvataju ADHD i nivo na kojem bi trebalo da se mere, tj. prijavljeni simptomi, kognitivni testovi, snimanje mozga ili drugi neurobiološki markeri. Klasični kognitivni profil ADHD-a karakterišu deficiti u svim modalitetima pažnje, brzini obrade informacija, egzekutivnim funkcijama (uglavnom radnoj memoriji i inhibiciji sa naglaskom na kašnjenju nagrađivanja i kontroli interferencije), verbalnoj memoriji, veštinama čitanja, socijalnoj kogniciji i aritmetičkim sposobnostima. Neurofiziološke studije sugerišu da smanjena amplituda i duža latencija P3 komponente povezane sa inhibicijom moždanog potencijala (ERP) mogu biti markeri ADHD-a. Utvrđeno je da su konektivne i mrežne disfunkcije šireg obima centralne u patofiziologiji ADHD-a, pri čemu je farmakoterapija najefikasnija u normalizaciji funkcionalne povezanosti. Pacijenti sa ADHD-om imaju konzistentne funkcionalne abnormalnosti u različitim mrežama fronto-bazalnih ganglija desne hemisfere, uključujući inferiorni frontalni korteks, suplementarnu motoričku zonu i prednji cingularni korteks za inhibiciju i dorsolateralni prefrontalni korteks, parijetalne i cerebelarne oblasti za pažnju.


Biografija

Dr. sci med Dejan Stevanović, dečji psihijatra, naučni saradnik

Dejan je dečji psihijatar, specijalista neuropsihologije i naučni saradnik, sa glavnim afilijacijama Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu Beograd i Gillberg Neuropsychiatry Centre, Institute of Neuroscience and Physiology, Sahlgrenska Academy, University of Gothenburg, Gothenburg, Sweden. Njegova glavna istraživačka interesovanja su kroskulturna psihijatrija, psihofarmakologija i farmakoekonomija, a glavni objavljeni radovi fokusirani su na psihometriju, validaciju skalea, pedijatrijski kvalitet života, epilepsiju, anksioznost i depresiju kod dece i adolescenata. Glavna klinička ekspertiza je dijagnostika i lečenje neurorazvojnih poremećaja. Dejan je jedan od vođa Međunarodne studijske grupe za mentalno zdravlje dece (eng. ICMH-SG) i suosnivač Međunarodnog konzorcijuma za poremećaje autističnog spektra (eng. ASDIC), dve organizacije koje imaju za cilj da premoste praznine u znanju u istraživanju mentalnog zdravlja dece i adolescenata u nerazvijenim i zemljama u razvoju.

https://www.researchgate.net/profile/Dejan-Stevanovic-3

Rezime

Tehnologija je unapredila medicinu, ali je njena ograničena upotreba u obrazovanju omela napredak u tom polju.

Disleksija i poremećaj pažnje i hiperaktivnost (eng. Attention Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD) su doživotne razvojne neurobiološke i obično nasledne smetnje, koje se često preklapaju. Disleksija je specifiča smetnja u učenju pisanog jezika, uključujući disortografiju. Njen fundamentalni dijagnostički kriterijum je doživotna veoma mala brzina čitanja, bez obzira na jezik, rasu ili kulturu.

Na međunarodnom nivou, dijagnoza ADHD-a je veoma subjektivna i netačna jer je zasnivana upitnicima koje popunjavaju nastavnici i uglavnom roditelji, dok se dijagnoza disleksije zasniva na subjektivnom=netačnom psihoedukativnom čitanju specifičnom za jezik i pisanim testovima, a najranije se to sa ograničenom sigurnošću može uraditi posle sredine drugog razreda. S druge strane, PAVLIDIS TEST se ne zasniva na pisanju ili čitanju, već na objektivnoj biološkoj oftalmokinezi i postiže tačnu biološku prognozu i dijagnozu disleksija i ADHD u predškolskom uzrastu, putem sofisticirane foto-elektronske tehnologije. Stoga se može koristiti na međunarodnom nivou, bez obzira na jezik, kulturu ili rasu u predškolskom uzrastu.

Nikada nije kasno za dijagnozu i lečenje disleksije i ADHD-a, ali što ranije se to uradi bolji će biti i rezultati.


Biografija

- Međunarodno priznati autoritet u disleksiji, poremećaju pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) i u oftalmokinezi (pokreti očiju).

- Profesor psihologije i smetnji u učenju više od 44 godine na odeljenjima psihologije, školama za edukaciju i medicinu na poznatim univerzitetima u Engleskoj, Grčkoj i SAD.

- Izumitelj jedinstvene međunarodne, tačne, objektivne, biološke prognostike u predškolskom uzrastu i dijagnostički test za disleksiju i ADHD, međunarodno poznat kao „PAVLIDIS TEST“.

- Njegove centre posećuju porodice sa 5 kontinenata i 44 zemlje (videti www.dislekiacenters.gr).

- Njegov pronalazak su nabavili poznati univerziteti, npr. Harvard, Penn State, Boston, Columbia, u Danskoj, u Finskoj itd

- Rukovodilac je istraživačkih grantova i osnivač i rukovodilac laboratorija za disleksiju i oftalmokinezu na univerzitetima u Engleskoj, Grčkoj i SAD.

- MEĐUNARODNO PRIZNANJE: Za svoj naučni doprinos dobio je više počasnih titula, a nagrade su obuhvatale: Who is who in the world, Who is who in America, Whos is who in Greece, Who is who in science and technology itd.

- predsedavajući 20 međunarodnih naučnih konferencija i svih World Congresses of Dyslexia od 1983. godine.

- Ima više od 230 naučnih publikacija u časopisima, međunarodnim konferencijama, kongresima, uključujući 4 knjige na engleskom jeziku, u izdanju poznatog J. Wiley's & Sons.

- Pozvana međunarodna predavanja i gostujući govornik na stotinama konferencija, naučnim društvima, kao i u mnogim istraživačkim institutima i univerzitetima.
12:40 - 12:55 Pauza

Rezime

ASTEK konferencija je svoj fokus usmerila na potrebe osoba sa specifičnostima u razvoju i načinima ostvarivanja komunikacije, što upućuje na nužnost povezivanja različitih naučnih disciplina. Od posebne važnosti je sinergija dostignuća u oblastima lingvistike, psihologije, logopedije, defektologije i elektrotehnike, kako u domenu istraživanja tako i primeni novih saznanja. Grupa autora u ovom izlaganju razmatra vizuru pogodnu za kompleksnije sagledavanje kauzalnosti u procesu psiholingvističkog razvoja dece sa teškoćama u razvoju. Tradicionalno, kompleksnije sagledavanje zakonitosti komunikativnog i kognitivnog razvoja, svoj oslonac je pronalazilo i u ispitivanjima različitih odstupanja prouzrokovanih fiziološkim ili sredinskim faktorima. Preko dve decenije se u oblasti razvoja i obrazovanja dece sa teškoćama aktualizuju teme koje su više vrednosnog nego naučnog karaktera. Iz tih razloga, kao i činjenice da svedočimo vremenu vrtoglavog razvoja elektronske tehnologije i digitalnih sistema, nova rešenja upućuju na neophodnost modernizacije dijagnostike i tretmana u oblasti psiholingvistike na srpskom govornom području. Izdvaja se srpski jezik pre svega zbog potrebe pripreme baterije testova i lingvističkih markera za ispitivanje i podsticaja razvoja oralne komunikacije, prirodnog gesta i znakovnog jezika. U vezi sa tim važno je napraviti osvrt prema neurorazvojnim aspektima jezičko-kognitivnog razvoja, te razvijanju protokola i standarda za praćenje neurotipičnog razvoja, a na bazi toga i registrovanje odstupanja od neurotipičnog razvoja.


Biografija

Gordana Nikolić -defektolog, redovni profesor je na Pedagoškom fakultetu u Somboru. Na osnovnim i master studijama vodi kurseve o razvoju i uključivanju dece sa teškoćama kao i primenu tehnologija u razvoju. Koautor je metode integralnog razvoja gluve dece koja se projektno primenila i u radu sa autističnim spektrom. Istraživačke teme su srpski znakovni jezik, komunikacija i kognicija kod dece sa smetnjama u razvoju, strateško planiranje.

Vanja Ković je zavšila osnovne studije iz oblasti psihologije u Novom Sadu, master i doktorske studije u oblasti eksperimentalne psihologije na Univerzitetu u Oksfordu. Radi kao redovni profesor na Odeljenju za Psihologiju, Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Član je Laboratorije za neurokogniciju i primenjenu kogniciju u okviru koje radi na bihejvioralnim, ERP i eye-tracking i multimodalnim eksperimentima.

Milica Janković radi kao vanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i rukovodilac je Laboratorije za biomedicinsko inženjerstvo. Bavi se istraživanjima u domenu multimodalne akvizicije i analize fizioloških signala i ljudskog pokreta, kao i metodama analize medicinske slike.

Natalija Panić Cerovski je vanredni profesor na Katedri za opštu lingvistiku, na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a svoja naučna interesovanja usmerava ka pitanjima prozodijskih obeležja govora, diskursnih markera, odnosa verbalnog i neverbalnog nivoa komunikacije, iz vizure analize diskursa i analize konverzacije. Član je Saveta Centra za primenjenu lingvistiku Filološkog fakulteta, Društva za primenjenu lingvistiku Srbije, evropskog udruženja lingvista Societas linguistica Europaea.
13:25- 13:40 Blok promotivnih filmova
13:40-13:45 Moderator: Zatvaranje prepodnenevne sesije
13:45-15:10 Pauza za ručak
15:10 POČETAK RADA DRUGE SESIJE
Moderator: Prof. dr Vanja Ković

Rezime

Trenutno ne postoje razvijena rešenja poput personalizovane virtuelne obuke koja mogu pomoći osobama koje pate od poremećaja ravnoteže da obavljaju vežbe ravnoteže i hoda i povećaju fizičku aktivnost. Virtuelni fizioterapeut zasnovan na hologramu sastoji sе od softvera i uređaja i pruža pacijentima mogućnost da dobiju personalizovana uputstva za vežbanje, kao i povratne informacije. Postoje dve verzije ovog sistema: pametni telefon gde je adapter postavljen na određenoj tački na glavi korisnika i 3D HoloBox koji uključuje hologramsku foliju visoke efikasnosti i projektor visokog lumena za stvaranje najboljeg mogućeg 3D iskustva bez potrebe da pacijent koristi bilo koji uređaj u svrhu prezentacije. U oba slučaja, senzori su postavljeni na telu pacijenta. Interfejs virtuelnog fizioterapeuta predstavlja glavnu vezu sa Holobalance platformom tako što pruža povratne informacije na način prilagođen korisniku, koji se pokreće na osnovu podataka koji se dobijaju sa edge računara ili cloud platforme. Na taj način se pruža poboljšano korisničko iskustvo, kroz realističniji avatar, i omogućava pripremanje prostorije posebno adaptirane za ovu postavku. Nadamo se da ovaj 3D hologram proširene stvarnosti može biti od pomoći kod fizikalnih terapija za ravnotežu koje se obavljaju svakodnevno kako u bolničkim tako i u kućnim uslovima, posebno kod starije populacije koji pate od poremećaja ravnoteže.

Zahvalnica
Ovaj rad je rezultat projekta EC HORIZON2020 769574 HOLOBALANCE. Apstrakt odražava samo stav autora. Komisija nije odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacija koje sadrži.


Biografija

Nenad D. Filipović je rektor Univerziteta u Kragujevcu, Srbija, redovni profesor Fakulteta inženjerskih nauka i rukovodilac Centra za bioinženjering Univerziteta u Kragujevcu. Prof. Filipović je bio istraživač saradnik u Školi javnog zdravlja na Univerzitetu Harvard u Bostonu, SAD. Njegova istraživačka interesovanja su u oblasti računarske mehanike, biomedicinskog inženjeringa, kardiovaskularnih bolesti, interakcije fluida i strukture, biomehanike, bioinformatike, virtuelne i proširene stvarnosti, biomedicinske obrade slika, mašinskog učenja, medicinske informatike, višeskalarnog modeliranja, softverskog inženjerstva, paralelnog računarstva, računarske hemije i modeliranja bioprocesa. Autor je i koautor 11 udžbenika i 7 monografija, preko 400 publikacija u stručnim časopisima i preko 10 softvera za modeliranje metodom konačnih elemenata i diskretnim metodama u oblasti mehanike fluida i multifizike. Rukovodilac je nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata u EU i SAD u oblasti bioinženjeringa i razvoja softvera.

Direktor je Centra za bioinženjering Univerziteta u Kragujevcu i vodi zajedničke istraživačke projekte sa Univerzitetom Harvard i Univerzitetom Teksas u oblasti računarske simulacije bio-nano-medicine. Takođe, učesnik je brojnih domaćih i međunarodnih projekata u oblasti bioinženjeringa i bioinformatike. Prof. Filipović je glavni i odgovorni urednik EAI Endorsed Transaction on Bioengineering and Bioinformatics, glavni urednik časopisa Srpskog društva za računarsku mehaniku, predsednik Srpskog društva za mehaniku i član Evropskog društva za biomehaniku (ESB), Evropskog društva za veštačke organe (ESAO) i IEEE.

Ključne reči: biomehanika, bioinformatika, mašinsko učenje, biomedicinska obrada slike, medicinska informatika, višeskalarno modeliranje, softversko inženjerstvo.

Afilijacija: Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, Sestre Janjic 6, 34000 Kragujevac, Srbija Email: fica@kg.ac.rs

Rezime

Kreativnost je u srcu svakodnevnih životnih aktivnosti i jedna je od najvažnijih karakteristika čovečanstva. Sve inovacije koje su drastično promenile naš način života, od telefona, interneta, svemirskih brodova, do umetničkih dela, ne bi postojale bez kreativnosti. Osim toga, kreativnost više nije isključivo vezana za umetnike i pronalazače; izrasla je u jednu od najtraženijih sofisticiranih veština za kompanije u dvadeset prvom veku. Bez obzira na to, imamo ograničeno razumevanje kako kreativnost funkcioniše: nove ideje se često pojavljuju niotkuda. Šta ako bismo mogli da prizovemo svoju kreativnu muzu po volji? U ovom predavanju ćemo ispitati kako bi prelazak iz budnosti u san, kada se spremamo da zaspimo, mogao da predstavlja takav ulaz u kreativnost. Naše istraživanje je pokazalo, na primer, da spavanje samo jedan minut povećava verovatnoću rešavanja problema za tri puta. U budućnosti će se možda razviti alati koji će precizno ciljati ovu kreativnu tačku i probuditi nas na vreme da uhvatimo pronicljive utiske pre nego što nestanu u limbu sna.


Biografija

Célia Lacaux je nedavno završila doktorat na Paris Brain Institute koji se nalazi u bolnici Pitié Salpêtrière u Parizu u Francuskoj. Njena doktorska disertacija, koju su vodile dr Delphine Oudiettte i prof. Isabelle Arnulf, fokusirala se na odnos sna i kreativnosti. Njen rad se objavljuje u naučnim časopisima i propraćen je u domaćim i međunarodnim medijima. Ona sada namerava da nastavi ovu liniju istraživanja kao postdoktorant u timu Sophie Schwartz u Švajcarskoj.
16:05-16:15 Blok promotivnih filmova
16:15-16:25 Pauza

Rezime

Pojedinci sa poremećajima iz autističnog spektra (eng. Autism Spectrum Disorders, ASD) pokazuju poteškoće u korišćenju rečeničnog konteksta da identifikuju tačno značenje dvosmislenih reči, kao što su homonimi. Ovaj rad će opisati studiju koja istražuje neuralnu osnovu efekata rečeničnog konteksta na razumevanje pojedinačnih reči i razrešavanje semantičke dvosmislenosti tokom čitanja kod osoba sa ASD i kod osoba u tipičnom razvoju, koristeći magnetoencefalografiju (eng. Magnetoencephalography, MEG). Mogući efekti odlaganja početka jezika na semantičku obradu kod osoba sa ASD-om su takođe ispitani i diskutovani. Rezultati o događajima izazvanim odgovorima u ranoj fazi (150 ms nakon početka završne reči) i N400 latencama biće predstavljeni za tri različite vrste završnih reči rečenice: dominantne homonimi, podređeni homonimi i nedvosmislene reči, za 44 učesnika (N =22 i srednja starost = 20 godina za svaku grupu učesnika). Nalazi ove studije pružaju nove dokaze i podršku za diferencijalne neuronske mehanizme koji su u osnovi semantičke obrade kod ASD-a i ukazuju na to da je odloženo usvajanje jezika kod ASD-a povezano sa različitom lateralizacijom i obradom jezika.


Biografija

Banu Ahtam, doktor filozofije

Banu Ahtam je instruktor pedijatrije na Harvard Medical School (HMS) i istraživač u Boston Children's Hospital (BCH). Takođe je rukovodilac programa kliničke magnetoencefalografije (MEG) za Fetal-Neonatal Neuroimaging & Developmental Science Center (FNNDCS) u BCH. Dr Ahtam je diplomirala psihologiju na Univerzitetu Koc u Istanbulu, Turska. Magistrirala je na Odseku za eksperimentalnu psihologiju Univerziteta u Oksfordu. Završila je doktorske studije na Odeljenju za psihijatriju na Univerzitetu u Oksfordu kao Clarendon stipendista. Za svoju doktorsku disertaciju fokusirala se na obradu jezika kod poremećaja iz autističnog spektra i tipično razvojne dece, koristeći MEG, bihejvioralne i neuropsihijatrijske mere. Od 2011. godine dr Ahtam vodi i radi na važnim projektima koji će pomoći da razumemo strukturu mozga i funkciju neurorazvojnih poremećaja korišćenjem multimodalnih neinvazivnih tehnika snimanja na FNNDSC u BCH/HMS, gde je završila i postdoktorsku stipendiju. Ima iskustvo u MEG, EEG, DTI, sMRI i rs-fMRI, uključujući dizajn protokola, prikupljanje podataka i statističku obradu. Takođe veliko iskustvo u pedijatrijskim neuroimidžing istraživanjima neurorazvojnih poremećaja i neuropsihološkim merama.

Rezime

Postoji nekonzistentan nivo kvaliteta i podrške studentima u mnogim obaveznim centrima za asistivnu tehnologiju koji se nalaze širom velike zajednice u kalifornijskom sistemu koledža (KSK). Dok američki zakoni nalažu smeštaj i finansiranje za pružanje usluga studentima sa invaliditetom, zastarela tehnologija i opšti nedostatak sredstava za novu asistivnu tehnologiju su uobičajeni. KSK laboratorije uglavnom nude zastarelu asistivnu tehnologiju i nemaju dovoljno osoblja.

Nedostatak kvalifikovanog osoblja za asistivnu tehnologiju je uobičajen. Postoji nekoliko programa profesionalne obuke u oblasti asistivnih tehnologija i alternativnih medija. Dok je američki tehnološki sektor eksplodirao sa dostupnim pomoćnim tehnološkim rešenjima, KSK laboratorijama nedostaju resursi da ažuriraju svoju tehnologiju onim što studenti sada preferiraju: asistivnim mobilnim aplikacijama i uređajima i bežičnim rešenjima. Neizvesnost budućeg državnog finansiranja i dalje je čest problem u KSK-u, što rezultira kontinuiranom praksom trošenja minimalnog minimuma na centre za asistivnu podršku, umesto ulaganja u njih.

Technology Success Center (TSC) Crafton Hills koledža ponovo je otvoren 2019. Autorka je postavila trogodišnji plan za modernizaciju i proširenje ponude TSC-a, uprkos ograničenom budžetu i broju osoblja. Pandemija i prelazak na nastavu na daljinu predstavljali su nove barijere, ali i mogućnosti da se iznova osmisle trenutni procesi i primene netradicionalna rešenja. Ključna poboljšanja su primenjena na rad TSC laboratorije. Ovo istraživanje objašnjava početne izazove, primenjena rešenja, ključne promene i razloge za nove inicijative i implementacije. Prvobitni cilj je bio da poboljšamo iskustvo naših učenika sa invaliditetom, ali je evoluirao tako da uključuje razvoj modela „nacrta“ laboratorije za asistivnu tehnologiju za pomoć sličnim obrazovnim institucijama.

Zahvalnica
Autorovo istraživanje i preporuke omogućila je stalna podrška administratora koledža za nove tehnološke integracije, strategije i investicije autorove laboratorije i programa asistivne tehnologije, namenjene podršci i poboljšanju učenja za svu našu populaciju studenata sa invaliditetom. Ovaj sažetak odražava samo stavove i iskustvo autora. San Bernardino Community College District nije odgovoran za bilo kakvu upotrebu informacija koje sadrži.


Biografija

Ms. Delahanti je specijalista za alternativne medije i pomoćnu tehnologiju na odeljenju Student Accessibility Services (SAS) na Crafton Hills koledžu (CHC) u Jukajpi, Kalifornija, SAD. Ms. Delahanti nadgleda celokupnu proizvodnju i popravku brajevih azbuka, e-knjiga i natpisa za studente CHC u odeljenju za SAS. Ms. Delahanti je takođe profesionalni konsultant za pristupačnost tehnologijama, zagovornik i prezenter sanacije pristupačnosti tehnologija i odgovarajućih hardverskih i softverskih rešenja. Ms.Delahanti trenutno radi u više tehnoloških komiteta na dva koledža.
Istovremeno, Ms. Delahanti je profesor tehnologije i psihologije na College of the Desert (COD) u Palm Desertu u Kaliforniji, SAD i trenutno je razvija novi kurs pristupačnosti tehnologijama na fakultetu za novi Accessibility Certificate Program za Office 365 Professional. Ms. Delahanti trenutno radi kao vodeći evaluator pristupačnosti za COD-ov obavezni onlajn program sertifikacije nastavnika i specijalizovana je za pristupačne evaluacije kurseva, dizajn, titlovanje i kreiranje alternativnih medijskih datoteka u skladu sa državnim standardima u Microsoft Office, Adobe Acrobat PDF i video/audio formatima.
Pored pružanja obuke o adaptivnoj tehnologiji za studente sa invaliditetom i njihove instruktore, Ms. Delahanti ima preko 20 godina prethodnog iskustva u nastavi i tehnologiji na univerzitetskom i srednjem nivou, kao i nastavi tehnologije i veb dizajna za seniorske i zatvorene grupe. Pre nego što je radila sa punim radnim vremenom u sektoru obrazovanja, Ms. Delahanti je radila u različitim oblastima tehnološkog sektora, uključujući glavnog tehnološkog direktora za veliku izdavačku korporaciju, potom višeg kompjuterskog crtača i dizajnera, kao i industrijskog dizajnera u lokalnim arhitektonskim i dizajnerskim firmama i dizajnera veb stranica.
17:15-17:30 Diskusija
17:30-17:40 Zatvaranje rada prvog dela Konferencije
05. NOVEMBAR - (UČEŠĆE PO POZIVU)

Zbog izuzetno velikog interesovanja, prvobitno najavljena lokacija drugog dana Konferencije (u Centru za promociju nauke u Beogradu) je promenjena, tako da će se drugi radni dan za učesnike po pozivu održati na sledećoj lokaciji:

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU
Amfiteatar 56 -“Nikola Tesla”
Bulevar Kralja Aleksandra 73

VAŽNO: Za sve one koji nisu registrovani za učešće drugog dana, Organizatori su se pobrinuli da sva tri uvodna motivaciona predavanja za radionice budu“strimovana”preko FB kanala Konferencije https://www.facebook.com/astek.rs. Dobro došli!

od 09:45 Okupljanje učesnika Konferencije u Amfiteatru Nikola Tesla
10:00 - 10:10 Otvaranje rada

Biografija

Dr Jelena Sučević je istraživač na Odeljenju za eksperimentalnu psihologiju na Univerzitetu u Oksfordu. Osnovne i master studije završila je na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Njen master rad bavio se izučavanjem uticaja vizuelne informacije na obradu jezika, i nagrađen je nagradom Katarina Marić za najbolji rad u oblasti kognitivhin nauka. Tokom master studija, Jelena je provela studijski boravak na Univerzitetu u Getingenu u Nemačkoj, gde se upoznala sa eksperimentalnim tehnikama koje se koriste za proučavanje ranog razvoja. Jelena je doktorirala na Univerzitetu u Oksfordu, gde je izučavala fenomen učenja i pamćenja kod beba i odraslih, kao i uticaj različitih faktora na uspešnost učenja. Tokom doktorata, boravila je i na Univerzitetu u Cirihu, gde je proučavala povezanost sna i kognitivnog funkcionisanja kod dece sa tipičnim i atipičnim razvojnim trajektorijama. Na Harvard Univerzitetu, Jelena se bavila kompjuterskim modelovanjem sposobnosti učenja i efektima povreda mozga i amnezija na učenje. U svom radu, Jelena kombinuje bihejvioralne i metode neurooslikavanja i kompjutersko modelovanje. Pored naučnog rada, bavi se i pronalaženjem načina na koje se naučna otrkića u ovoj oblasti mogu primeniti u praksi, kao i promovisanjem otvorene i transparentne nauke.

Rezime

Ova radionica će se fokusirati na razvoj instrumenata za praćenje i procenu komunikacionih veština. Radionica će okupiti stručnjake iz različitih disciplina, uključujući psihologiju, mentalno zdravlje, psihijatriju, inženjerstvo i specijalnu edukaciju. Cilj radionice je da oformi interdisciplinarni pristup kreiranju preciznih instrumenata za procenu ranih komunikacionih veština, pri čemu će ti instrumenti biti prilagođeni uzrastu ispitanika i laki za upotrebu. Istraživanja u oblasti razvoja pokazuju da je postignuće na testovima kognitivnih i jezičkih veština na ranom uzrastu povezano sa uspehom tokom kasnijeg školovanja. Stoga, postoji potreba za razvojem instrumenata za procenu koij će biti optimizovani za primenu u radu sa malom decom. Tokom ove radionice, planiramo da identifikujemo koje su to sposobnosti čija procena bi bila naročito korisna, kao i da razmotrimo mogućnosti i ograničenja u ovom domenu. Drugi cilj ove radionice je da razmotri potencijal daljeg razvoja ovih instrumenata u obliku igara, ne samo za procenu, već i za podršku razvoja kod dece u programima koji fokusiraju na intervencije, sa ciljem da ovi instrumenti ne služe samo za procenu, već i za podršku razvoja, naročito kod dece sa netipičnim razvojnim trajektorijama.

Biografija

https://research.flw.ugent.be/en/dragana.raicevic
Dragana Raičević Bajić je rođena u Beogradu. Diplomirala je 2006. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Grupi za engleski jezik i književnost. Na istom fakultetu je završila i diplomske akademske studije - master. Master iz kognitivne i funkcionalne lingvistike u oblasti lingvistike znakovnih jezika završila je na Univerzitetu u Luvenu u Belgiji 2014. godine. Trenutno je na završnoj godini doktorskih studija na Univerzitetu u Gentu. Tema njene disertacije je Redosled konstituenata u srpskom znakovnom jeziku.

Rezime

Na prezentaciji će biti reči o počecima modernih lingvističkih istraživanja znakovnih jezika u svetu i o dosadašnjim lingvističkim istraživanjima srpskog znakovnog jezika. Navešćemo neke od najznačajnijih univerzitetskih i istraživačkih centara koji se bave istraživanjima znakovnih jezika u Evropi i neke od dosadašnjih projekata ovih centara. Govorićemo o razlikama i sličnostima između znakovnih jezika, i znakovnih jezika i govornih jezika. Posebnu pažnju ćemo posvetiti srpskom znakovnom jeziku, korisnicima srpskog znakovnog jezika, varijetetima srpskog znakovnog jezika i načinu na koji gluva deca usvajaju srpski znakovni jezik u odnosu na način na koji deca koja čuju usvajaju svoj maternji jezik. Osvrnućemo se na nedostupnost prirodnog jezičkog inputa od rođenja kod gluve dece, kao i na kvalitet života gluvih osoba u kontekstu lingvističkog i kognitivnog razvoja. U zaključku ćemo istaći neka od osnovnih ljudskih prava koja se često uskraćuju gluvim osobama, kao što su pravo na pristup informacijama, ali i pravo na kvalitet i tačnost pruženih informacija. Pristupačnost informacijama sagledaćemo, između ostalog, u odnosu na ulogu tumača za znakovne jezike i savremene tehnologije poput avatara.

Ključne reči: znakovni jezici, srpski znakovni jezik, lingvistika znakovnih jezika, kvalitet informacija, moderne tehnologije

Biografija

Ljiljana Ranđić je diplomirani psiholog koji je osnovne studije završila na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Osnovno polje interesovanja i profesionalnog angažmana vezano je za polje čitanja u kome je dala svoj inovativni doprinos kreiranjem Algo sistema za rano/početno čitanje. Ovo je jedini sistem na našim prostorima i šire koji je neuronaučno utemeljen, usklađen sa našom ortografijom, empirijski proveren i potvrđen u praksi. Model je ujedno sredstvo dinamičke procene, stimulacije i reedukacije čitalačke veštine, u čemu se takođe ogleda njegova jedinstvenost. Autor/koautor je članaka koji su proistekli iz empirijske provere Algo sistema. Pored čitanja, u praksi je usmerena ka neuropsihološkoj dijagnostici razvojnog doba gde daje svoj doprinos personološkim pristupom u kome se iscrpna procena savremenim standardizovanim testovima ne svodi na skor ili kategoriju već na jedinstven kognitivni profil deteta. Povezujući neuropsihološka saznanja sa praksom oblikuje kognitivno stimulativne razvojne programe, među kojima je i Algo strateški metod kao i trening kognitivnih veština, usmeren naročito na povećanje funkcionalnosti radne memorije.

Rezime

Radna memorija (RM) je operativni sistem privremenog zadržavanja podataka radi obavljanja operacija nad njima. Koncept radne memorije Bedli i Hič su uobličili u nastojanju da se objasne kognitivni procesi zadržavanja podataka – koji nisu mogli da se objasne konceptima kratkoročne i dugoročne memorije. Trokomponentni model isprva se sastojao od izvršne komponente i dva podređena sistema: fonološke petlje i vizuospacijalnog ekrana. Pomoćni sistemi odgovarali su onome što se do tada smatralo kratkoročnim pamćenjem u različitim modalitetima – verbalnom i vizuospacijalnom. Najvažniju komponentu čini centralni izvršilac koji integriše unutar sebe i koncept pažnje, a neuroanatomski vezan je za aktivnost frontalnog režnja. Njegovi osnovni zadaci vezani su za prebacivanje pažnje, nadgledanje i ažuriranje informacija, inhibiciju odgovora i registrovanje znakova koji upozoravaju na rutinsko reagovanje. Bedli je naknadno dodao i epizodni ekran koji podrazumeva uključivanje i procesiranje informacija iz dugoročne memorije. Radna memorija je u razvojnom dobu ključni beočug razvoja složenih funkcija poput: govora, čitanja, ali i svih složenih kognitivnih procesa. U odraslom dobu ključni je faktor kognitivne efikasnosti, a u poznom dobu pad funkcionalnosti RM biva ključni prediktor opšte kognitivne deteriorizacije. Iako koncept RM, paradoksalno, nikada nije neposredno uvezan sa konceptom inteligencije on je empirijski itekako dovođen u vezu sa inteligencijom i za te potrebe kreirani su zadaci koji su njegov reprezent. Koncept RM još uvek nije do kraja operacionalizovan u okviru standardizovanog mernog instrumenta već je unutar različitih baterija našao svoje delimične „objektivne reprezente“. Savremene tehničko-tehnološke alatke pružaju nam mogućnost za ostvarivanje ideala modela koji bi inkorporirao obuku, usmerenu ka osnaživanju RM, i proces empirijskog praćenja njenih efekata sa ciljem koji bi rezultirao standardizovanjem instrumenta koji operacionalizuje sam koncept RM.
10:55- 11:05 Pauza
11:05-13:00 Rad u radionicama
13:00-13:05 Pauza
13:05-14:00 Definisanje zaključaka Konferencije
14:00 Zatvaranje rada Četvrte međunarodne konferencije o ASistivnim TEhnologiijama i Komunikaciji
MEDIJSKI POKROVITELJ
Četvrta međunarodna konferencija

ASTEK | ASISTIVNE TEHNOLOGIJE I KOMUNIKACIJA

  • 04. novembar 2022. | Beograd, Hotel Mona Plaza
  • 05. novembar 2022. | Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu
  • +381 (63) 204-063, info@astek.rs